Termin možete zatražiti online: odaberite odjel ili vrstu pregleda, unesite svoje podatke i pošaljite obrazac. Naručite se.
Radno vrijeme razlikuje se po odjelima. Točno radno vrijeme pronaći ćete na stranici pojedinog odjela, ili nas kontaktirajte izravno za najnovije informacije.
Imamo nekoliko odjela za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora. Cijeli popis pogledajte na stranici Odjeli.
Da, javite se odjelu kod kojeg ste se naručili što prije i pomoći će vam oko promjene ili otkazivanja termina.
To ovisi o vrsti pregleda i odjelu. Provjerite s odgovarajućim odjelom, ili nas pitajte i uputit ćemo vas dalje.
Možete nas kontaktirati putem naše kontakt stranice, ili putem telefona i e-maila navedenog za svaki odjel.
Vrijeme koje je potrebno da dijete dostigne svoje vršnjake može značajno varirati ovisno o specifičnim teškoćama, uzrocima problema i o tome kako pojedino dijete reagira na terapiju. Za djecu koja imaju komunikacijske i jezično-govorne teškoće, napredak obično ovisi o razvojnim sposobnostima djeteta, dobro postavljenim terapijskim ciljevima, kao i o tome koliko se roditelji i okolina uključuju u intervenciju i podršku djetetu. Ne postoji jedan određeni rok koji vrijedi za svako dijete, ali bitno je biti strpljiv, pružiti kontinuiranu podršku i kao roditelj aktivno sudjelovati u terapijskom procesu.
Roditelji su ključni u djetetovom razvoju, ali teškoće u komunikacijskom i jezično-govornom razvoju često imaju genetske, neurološke ili druge medicinske uzroke. Iako roditeljski stil može imati utjecaj na djetetovu emocionalnu i socijalnu sigurnost, teško je direktno povezati roditeljski utjecaj s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama. Važno je zapamtiti da svako dijete ima svoj jedinstveni razvojni put i da je uloga roditelja pružati ljubav, podršku i stimulirajuće okruženje.
S obzirom na to da prekomjerna izloženost djece ekranima može negativno utjecati na komunikacijski i jezični razvoj djece, a posebno mlađe dobi, preporučuje se ograničiti vrijeme koje dijete provodi pred ekranima. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da djeca mlađa od 2 godine ne bi trebala provoditi vrijeme ispred ekrana, dok za stariju djecu (2-5 godina) ne bi trebalo prelaziti više od sat vremena dnevno. Izlaganje djece ekranima, osobito u nekontroliranim uvjetima, može nepovoljno utjecati na razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina. Međutim, nije uvijek nužno u potpunosti ukinuti ekrane, ali treba voditi računa o tome da je vrijeme provedeno na ekranu kontrolirano i ograničeno.
Nakon što se obavi kompletna dijagnostika u našoj Ustanovi dijete se upisuje na našu listu za uključenje u terapiju. Ne možemo sa sigurnošću znati koliko će vremena biti potrebno dok vaše dijete ne dođe na red. Najčešće je vrijeme čekanja na uključenje u logopedsku terapiju 8-10 mjeseci nakon završenog dijagnostičkog procesa. U međuvremenu možete povremeno provjeriti na kojem je mjestu na našoj listi vaše dijete te uz to primjenjivati savjete koje ste dobili tijekom dijagnostičkog procesa.
Ako postoje određene sumnje da dijete pokazuje simptome koji odgovaraju kliničkoj slici poremećaja iz spektra autizma potrebno je pratiti razvoj i napredak djeteta te u određenom trenutku napraviti diferencijalnu dijagnostiku koja uključuje multidisciplinarni tim stručnjaka. Na samom početku, kada govorimo o djeci niže kronološke dobi, nije nam nužno da odmah imamo potvrđenu dijagnozu. Ono što je bitno da primjećujemo koje su djetetove teškoće te usmjeravamo svoju intervenciju i terapiju prema tome.
Prve reakcije na zvuk su obično vrlo suptilne i nerijetko promiču roditeljima u svakodnevnom okruženju. Dijete se umiri, raširi oči, prekida aktivnost, mijenja fokus, smješka se. Važno je da izvor zvuka bude optimalan slušnom razvoju djeteta. Dijete s umjetnom pužnicom netom nakon priključivanja vanjske jedinice vrlo vjerojatno neće reagirati na govorne zvukove (poziv i sl.) već na glasne zvukove iz svoje okoline. Važno je pratiti djetetov slušni razvoj, a upute o tome će vam dati vaš terapeut.
Nakon što je djetetu indicirano slušno pomagalo, upućuje se na rehabilitaciju kako bi se osigurali uvjeti za optimalan razvoj slušanja. Postoje faze u razvoju slušanja koje nije moguće preskočiti, a za koje je potrebno izvjesno vrijeme da se usvoje. Tijekom rehabilitacije također se daju i savjeti roditeljima o načinima poticanja razvoja slušanja kod kuće. Razvoj slušanja nužan je preduvjet razvoja verbalne komunikacije.
Cijelo vrijeme budnosti. Kod djece s umjetnom pužnicom važno je napomenuti da ako zavojnica nije na glavi, neovisno o tome gdje se nalazi procesor, dijete ne čuje (nema prijenosa signala s vanjske u unutarnju jedinicu). Noviji tipovi slušnih pomagala i procesora imaju mogućnost praćenja nošenja.
Čuti i slušati nisu iste kategorije. Kao zgodan primjer nam može poslužiti slušanje govora na nepoznatom stranom jeziku; čujemo ga, ali ga ne razumijemo.
Ako su zadovoljeni svi optimalni uvjeti (dob prilikom propisivanja adekvatnog slušnog pomagala, dostupnost rehabilitacije, angažman roditelja i izolirano slušno oštećenje – dijete nema dodatnih teškoća osim oštećenja sluha), dijete će prvo početi dostizati govorni razvoj djece svoje slušne dobi, a potom i kronološke. Slušna dob odnosi se na vrijeme od prve prilagodbe procesora zvuka (kod umjetne pužnice) ili nakon prvog postavljanja individualno prilagođenog slušnog pomagala. Razvoj govora ne ovisi samo o razvoju slušanja već i o cjelokupnom razvoju djeteta (kognitivnom, motoričkom, emocionalnom razvoju, razvoju socijalnih vještina, govorno poticajnoj okolini u kojoj se dijete nalazi…).
Djeca se uključuju na temelju preporuke dijagnostičkog tima Poliklinike SUVAG nakon provedenog multidisciplinarnog dijagnostičkog procesa. Također je potrebno obaviti vještačenje za dijete i imati Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili Rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za dopust ili rad s polovicom radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Roditelj će po prijavi za program dobiti sve potrebne upute.
Dječji vrtić Poliklinike SUVAG ostvaruje rehabilitacijsko-odgojno-obrazovne programe namijenjene primarno djeci s oštećenjem sluha i djeci s jezično-govornim poremećajima u dobi od 4 godine urednih kognitivnih sposobnosti.
Kompleksni rehabilitacijski postupak obuhvaća rehabilitacijsko-odgojno-obrazovne postupke u Dječjem vrtiću Poliklinike SUVAG i govornu terapiju ili slušno-govornu rehabilitaciju u Službi za medicinsku rehabilitaciju djece predškolske dobi. Kompleksni rehabilitacijski postupk podrazumijeva rehabilitaciju slušanja, jezika i govora, pripremu za inkluziju u redovne vrtiće i osnovne škole te zajedničke aktivnosti s drugom djecom i pritom osiguravamo sveukupnu zaštitu i očuvanje zdravlja.
Kompleksni rehabilitacijski postupak preporučuje se za djecu s izraženim teškoćama u razvoju komunikacije, jezika i govora koja su u mogućnosti pratiti program koji provodi multidisciplinarni tim. Unutar kompleksnog programa, dijete je uključeno u aktivnosti grupne i individualne rehabilitacije, stimulacije pokretom, glazbene stimulacije te po potrebi medicinske gimnastike.
Redovito pohađanje kompleksnog rehabilitacijskog postupka iznimno je važno za djetetov napredak. Kontinuiran i dosljedan rad omogućuje djetetu cjelovitu rehabilitaciju. Svaki program obuhvaća različite aktivnosti i strategije koje pomažu djeci razviti specifične komunikacijske vještine. Ako dijete često izostaje, mogući su prekidi u ovom procesu, što može otežati napredak i produljiti vrijeme rehabilitacije. Redoviti dolasci omogućuju djetetu priliku za neprekidno učenje i bržu prilagodbu na rehabilitacijske aktivnosti, a time i brži napredak u rehabilitaciji. Uz navedeno, redovitim dolascima rehabilitator može preciznije pratiti napredak i prilagođavati terapijske ciljeve, što izostanci otežavaju. Naravno, povremeni izostanci zbog bolesti ili drugih nužnih razloga su razumljivi.
U tijeku rehabilitacije djeteta kontinuirano se informirate s voditeljem grupne rehabilitacije, individualnim rehabilitatorom Vašeg djeteta, kao i sa psihologom. Redovito razgovarajte sa djetetovim rehabilitatorima i sa stručnim timom. Dogovorite se sa voditeljima grupne rehabilitacije i individualne rehabilitacije i/ili psihologom za periodične sastanke ili konzultacije. Ovo vam omogućava da pratite djetetov napredak, postavite ciljeve i raspravljate o postupcima. Mi Vam svakodnevno nudimo savjetodavni rad naših stručnjaka za djecu uključenu u rehabilitaciju.
Roditelji često imaju mišljenje da se teškoće njegovog djeteta mogu ispraviti brže nego što je to moguće. Moramo biti svjesni da je produženi terapijsko opservacijski postupak zapravo vrlo kratko razdoblje te iako se može očekivati određeni napredak, često je potrebno puno više vremena. Produženi terapijsko opservacijski postupak je razdoblje u kojem se jasno definiraju specifične potrebe djeteta i daljnji optimalni terapijski postupci.
Trajanje rehabilitacije se razlikuje kod svakog djeteta. Naš stručni tim prati napredak djeteta, provodi testiranja (logopedska, psihološka i ostala) te na osnovu svih prikupljenih informacija donosi preporuku o trajanju i obliku rehabilitacije.
Razvoj jezika i govora kod kuće možete potaknuti opisivanjem slika, učenjem pjesmica i brojalica, prepričavanjem događaja i kratkih priča te zajedničkim čitanjem slikovnica. Uključivanjem djeteta u svakodnevne aktivnosti te komentiranje istih stvaraju priliku za poticanje jezično-govornog razvoja. Vježbajte s djetetom u spontanim svakodnevnim situacijama, dok se vozite automobilom do vrtića, u šetnji, kupovini i u ostalim obiteljskim zajedničkim trenutcima. Uključivanje jezično-govornih aktivnosti u svakodnevne situacije (npr. opisivanje predmeta, igranje riječima) može dodatno ojačati vještine usvojene tijekom rehabilitacije. Pri tom je važno stvoriti opuštenu i podražavajuću atmosferu u kojoj dijete najbolje uči.
Zajednička vježba i rad roditelja sa djetetom je od iznimne važnosti jer su ipak roditelji ti koji većinu vremena provode sa svojim djetetom, stoga to vrijeme treba iskoristiti. Isto tako, treba dopustiti djetetu i vrijeme za odmor i igru (kroz koju isto možemo učiti i vježbati).
Predvještine čitanja možete poticati igrom traženja rime, igrom slogovanja "Što čuješ", igrom traženja riječi koje započinju zadanim glasom, rastavljanjem riječi na glasove i sastavljanjem glasova u riječ. Predvještine pisanja možete poticati bojanjem i slikanjem, upotrebom škarica, provlačenjem špage kroz sitne rupice, vezivanjem vezica, crtanjem po zamagljenim prozorima, precrtavanjem različitih oblika, dajte mašti na volju i uživajte.
Približite mu vježbe kroz igru ili aktivnost koja ga zanima, kao i kroz pohvale i poticanje kada pokaže trud. Pokušajte vježbanje učiniti dijelom rutine, ali s opuštenim pristupom, bez pritiska. Nagradite ga aktivnošću koju voli.
Ako je dijete školski obveznik, postoji opcija odgode upisa prvog razreda ili polazak u osnovnu školu. U slučaju odgode, dijete prema preporuci stručnog tima nastavlja kompleksnu rehabilitaciju ili se upisuje u redovan vrtić prema mjestu stanovanja. U slučaju da je dijete spremno za polazak u osnovnu školu, postoje opcije (ovisno o preporuci stručnog tima): polazak u prvi razred redovne osnovne škole, polazak u prvi razred redovne osnovne škole uz produženi stručni postupak ili polazak u prvi razred Osnovne škole Poliklinike SUVAG.
Vaše dijete dobit će preporuku Stručnog tima Dječjeg vrtića te će o upisu u školu odlučiti stručno povjerenstvo za upis u prvi razred prema mjestu prebivališta nakon utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta. Uključenost djeteta u Dječji vrtić Poliklinike SUVAG nije prepreka za upis djeteta u redovnu školu ako je to mišljenje stručnog povjerenstva škole kojoj prema mjestu prebivališta dijete pripada.
Da, sudjelovanje u sportskim i drugim aktivnostima može biti korisno jer pridonosi razvoju socijalnih vještina, motoričkih sposobnosti, koncentracije i samopouzdanja. Važno je prilagoditi aktivnosti djetetovim potrebama i osigurati da ne ometaju rehabilitacijski proces.
Kada je dijete uključeno u više vrsta terapijskih postupaka potrebno je pažljivo pratiti postoji li preopterećenost djetetovog rasporeda, a i obiteljskog. Ako se prepoznaju znakovi kroničnog umora, bezvoljnosti, otpora i nezadovoljstva, ne bi bilo loše razmotriti koje su terapije neophodne za djetetov razvoj, a koje se mogu iskušati nekada kasnije. Pritom je poželjno uvažiti mišljenja stručnjaka (psihologa, logopeda, neuropedijatra, fizijatra, radnog terapeuta, dječjeg psihijatra i dr.) o tome koja teškoća je dominantna u djetetovom razvojnom profilu. Uz rad stručnjaka, uloga roditelja u rehabilitaciji je neprocjenjiva. Roditelji slijede i nadograđuju smjernice za poticanje djetetovog razvoja u obiteljskom okruženju koje nudi mnoge prilike za učenje.
Pokušajte razgovarati s djetetom o tome što se događa i izrazite razumijevanje za njegove osjećaje. Razvijajte pozitivno okruženje kod kuće: potičite djetetovo samopouzdanje kroz afirmativne rečenice i pohvale za svaki napredak, potičite uključivanje djeteta u aktivnosti gdje se može osjećati sposobno. Važno je razgovarati s djetetom o njegovim teškoćama koristeći jednostavan, pozitivan jezik. Objasnite mu da svi imaju različite načine na koje uče i komuniciraju.
Djeca s oštećenjem sluha ili jezično-govornim poremećajima mogu se osjećati manje sigurnima u komunikaciji što može utjecati na njihovo samopouzdanje. Kroz ciljane socijalne igre i interakcije s vršnjacima mogu vježbati izražavanje i razumijevanje emocija. Potrebno je vježbati i neke socijalne situacije kod kuće kako bi se djeca osjećala kompetentnijima (primjerice glumljenje odlaska u dućan, igranje kuhinje, društvene igre). U dogovoru s rehabilitatorima potičite socijalne aktivnosti koje uključuju komunikaciju s vršnjacima kako bi se dijete osjećalo prihvaćeno i povezano.
Roditelji djece s teškoćama mogu ostvariti zakonski uređena prava. Dio roditelja djece koristi dopust za njegu djeteta s težim teškoćama u razvoju ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim teškoćama u razvoju, kao i inkluzivni dodatak. Postoje i druga prava te savjetovanje o pravima provodi socijalna radnica Poliklinike SUVAG.
Osiguranoj osobi pripada pravo na naknadu troškova prijevoza pod uvjetom da je zbog korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja upućena iz svog mjesta prebivališta/boravišta u drugo mjesto. Tiskanicu putnog naloga izdaje izabrani liječnik primarne zdravstveno zaštite. Pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite realizira se sukladno pravilnicima HZZO-a i ovisi o udaljenosti od mjesta prebivališta/boravišta do mjesta gdje se terapija realizira.
Dijete predškolske dobi ne smije biti u pratnji osobe mlađe od 16 godina.
